14. 03. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Bolest kovrdžavost lista breskve izaziva gljiva Taphrina deformans, koja napada nadzemne delove te voćke. Prvi simtomi se mogu uočiti u proleće, odmah po kretanju vegetacije, a kada se pojavi više listova, simptomi se lako primećuju. Mlado lišće počinje da se deformiše, uvija, gubi hlorofil i menja boju. Micelija gljive u parenhimu lista uništava hlorofil, on gubi zelenu boju i postaje žutocrvenkast do ljubičastocrvenkast.
Opširnije03. 03. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Đubrenje predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mera u savremenoj proizvodnji šljiva s ciljem povećanja prinosa i poboljšanja kvaliteta plodova, kao i popravku hemijskih, fizičkih i bioloških osobina zemljišta. Za svoju ishranu, šljive najviše koriste N, P, K, Ca i Mg, a u malim količinama i ostale biogene elemente. Simptomi nedostatka biogenih elemenata mogu jasno da ukažu na nedostatak jednog ili više elemenata.Đubriva koja se koriste u proizvodnji šljiva mogu da se podele na organska, mineralna, folijarna i mikrobiološka đubriva. Od organskih đubriva najčešće su u upotrebi stajnjak, humus-glistenjak i zelenišno...
27. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Pojava kukuruza kokičara datira od 2500. godina pre n.e. i smatra se najstarijim tipom kukuruza. Sigurno je da su kokice, kao najstarija snack hrana, korišćene i znatno pre Kolumbovog otkrića Amerike. U arheološkim nalazištima iz grobnica naroda Maja, Inka i drugih, nađeni su mnogi dokazi o tome, a posebno o tome svedoče nađeni sudovi za kokanje.
Opširnije27. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Iskorišćavanje zemljišta bez smene useva na istom polju nazivamo monokultura. Stalnom monokulturom zemljište se iscrpljuje, zakorovljava, nagomilavaju se biljne bolesti i štetočine, zemljište se jednostrano iskorišćava, prinosi useva počinju da opadaju. U ranijim vremenima iz svih ovih razloga zemljište se ostavljalo da se „odmara“ u obliku parloga ili ugara. Intenzivnom proizvodnjom, koja podrazumeva upotrebu velikih količina mineralnih đubriva, dubljom i učestalijom obradom, primenom pesticida i visokorodnih sorti i hibrida može se ostvariti velika dobit i bez čvrstog plodoreda, ali ne za duži vremenski period. Ovakvi sistemi ratarenja ubrzo dovode do negativnog bilansa humusa, zemljište se sabija, dolazi do poremećene biološke ravnoteže u zemljištu, nagomilavaju se biljne bolesti, štetočine i korovi, te dolazi do izražene pojave otpornih korova kao i jačeg napada biljnih bolesti i štetočina iz godine u godinu. Svaki usev razvija specifičan odnos sa zemljištem na kome se razvija, iz ovog razloga pri pono
Opširnije27. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Soja najbolje uspeva na dubokim,plodnim zemljištima dobrih fizičkih osobina, odnosno dobrog vodnog , vazdušnog i toplotnog režima. Najbolji prinosi soje ostvaruju se na černozemu, livadskom zemljištu kao i na dubokom aluvijalnom zemljištu. Soja se može uspešno gajiti i na smonicama i gajnjačama,ali se mora obratiti pažnja na kvalitetnu i blagovremenu osnovnu obradu zemljišta. Teška, zbijena, hladna i veoma vlažna zemljišta nisu pogodna za gajenje soje. Izrazito laka,rastresita zemljišta koja su veoma propusna i nedovoljno vlažna nepogodna su za proizvodnju soje. Najpovoljnija pH vrednost zemljišnog rastvora za proizvodnju...
25. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Mrežasta pegavost ječma ( Pyrenophora teres) Mrežastu pegavost ječma izaziva gljiva Pyrenophora teres. U našim proizvodnim uslovima javlja se svake godine u različitom intenzitetu, u zavisnosti od uslova sredine, prisustva infektivnog materijala i osetljivosti sortimenta.
Opširnije25. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Redovno se javlja poslednjih godina u usevima šećerne repe, nanosi velike štete, i njeno suzbijanje je veoma problematično. Veliki pritisak viline kosice ogleda se u činjenici da ova parazitna cvetnica ostavlja i do 3000 semenki po biljci koje zadržavaju klijavost 5-6 godina.
Opširnije06. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Mrežasta pegavost ječma ( Pyrenophora teres) Mrežastu pegavost ječma izaziva gljiva Pyrenophora teres. U našim proizvodnim uslovima javlja se svake godine u različitom intenzitetu, u zavisnosti od uslova sredine, prisustva infektivnog materijala i osetljivosti sortimenta
Opširnije01. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Temperatura – domaćim sortama šljiva najbolje odgovara umereno-kontinentalna klima sa srednje godišnjim temperaturama od 9-11ºC i srednje dnevnim temperaturama u toku leta od 18-20ºC. Za gajenje šljiva, najbitnija je srednja vegetaciona temperatura koja se u našim područjima kreće od 16-18ºC. U slučaju da je temperatura niža od 16ºC, plodovi kasnije zriju a ako je viša od 20ºC neophodno je izvršiti navodnjavanje. U toku zimskog perioda, šljiva može da izdrži i niske temperature do -19ºC s tim da područja u kojima se temperatura spušta do -30ºC su nepovoljna za gajenje...
08. 01. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Proizvodna 2024.god. pamtiće se po ekstremnoj suši na celoj teritoriji naše zemlje. Suša nastaje kao posledica klimatskih promena, koja negativno utiče na rast i razvoj biljaka, što dovodi do smanjenja prinosa. Kukuruz je kultura koja je otporna prema suši, ali pošto ima dug vegetacioni period, stvara veliku vegetativnu masu, daje visoke prinose troši i velike ukupne količine vode. U nedostatku vode, uspešno prebrodi sušu ali daje niže prinose.U koliko je vlažnost manja od 35% ,neće doći do oplodnje biljaka, što za posledicu ima pojavu tzv. „ krezubost klipa“. ...