PROSTOR I SKLADIŠTENJE STAJNJAKA

Sve ono što ne usvoji organizam, a izlučuje se putem fecesa i urina,  zajedno sa ostacima rasute hrane, prostirke, prašine i dr. čine stajnjak.Stajnjak je organsko kompleksno jedinjenje koje ima višestruku namenu, proizvodnju komposta,  proizvodnju biogasa,  kao i vredno organsko mineralno đubrivo.Ovakvo mineralno đubrivo služi za popravljanje, održavanje, kao i povećanje proizvodnih sposobnosti zemljišta. Sa stajnjakom treba postupati pravilno prilikom skladištenja, a isto tako i njegovom primenom.

  Prostor za skladištenje stajnjaka uslovljen je tipom stajnjaka, njegovom namenom i količinom.

  Dnevna količina stajnjaka koji krava proizvede zavisi od načina držanja, kao i ishrane. Na rešetkastom podu, dnevna količina stajnjaka se procenjuje na trostruku vrednost SM obroka koje su pojele, dok pri upotrebi prostirke za ležišta, količina stajnjaka se procenjuje kao zbir jedne količine SM obroka, uvećane za količinu SM iz prostirke  koja se dnevno dodaje.

Velike količine stajnjaka u intenzinoj proizvodnji predstavlja problem za skladištenje stajnjaka na malom prostoru, kao i obezbediti potrebnu obradivu površinu gde će se upotrebiti isti. Najveći problem čini tečni stajnjak koji se sastoji od fecesa, mokraće, tehničke vode i svih drugih primesa koji se tu mogu naći. Rizici od zagađenja su veoma veliki, pa tako tečni stajnjak se mora propisno skladištiti , kako ne bi došlo do neželjenih posledica.

  Skladištenje stajnjaka je jednostavno. Potreban je izbetoniran plato određene površine, oivičen zidom visine najmanje 1 metar i to sa tri strane, dok četvrta strana ostaje otvorena i sa blagim nagibom ka jami za sakupljanje tečnog stajnjaka .Zid mora postojati kako  tečni deo stajnjaka ne bi završio van platoa , odnosno na zemlji a samim tim i u podzemnim vodama.

  Stajnjak se pakuje u prizme visine oko 2 – 3 metra, gde bi zapremina čvrstog stajnjaka iznosila oko 800 kg/m3.

  Za razliku od čvrstog stajnjaka, skladištenje tečnog stajnjaka je nešto zahtevnije jer iziskuje jamu izgrađenu od nepropustnog materijala ,transport od štale do jame sistemom kanala, nagiba, upotrebom pumpi i cisterni kao i drugom pratećom opremom.

  Čvrsti i tečni stajnjak se koristi za đubrenje njiva , odnosno poboljšanje strukture zemljišta. Prednost tečnog stajnjaka u odnosu na čvrsti, je i u njegovoj upotrebi za proizvodnju biogasa, što iziskuje dodatne građevine i prateću opremu.