12. 05. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Repičin sjajnik (Meligethes aeneus) je jedna od najznačajnijih štetočina uljane repice kod nas. Odrasle jedinke, koje i prave najveće štete se javljaju kada temperatura zemljišta pređe 8°C, a temperatura vazduha 12°C. Monitoring ove štetočine se vrši pomoću žutih vodenih klopki i putem vizuelnih pregleda biljaka na prisustvo štetočine. Ova štetočina je aktuelna i najopasanija po useve uljane repice u periodu razvoja cvetnih pupoljaka, od faze prisutnih cvetnih pupoljaka još uvek zatvorenih lišćem (50 BBCH) do vidljive prve latice, cvetni pupoljci još uvek zatvoreni, „žuti pupoljci“ (59 BBCH).
Opširnije12. 05. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Proleće je vreme kada ruže, kraljice bašte, traže pažnju. Posle jesenjeg orezivanja i hladnih zimskih dana proleće je vreme za odgrtanje, orezivanje i zaštitu od biljnih vaši. Ako želite bujne, zdrave i cvetne ruže, morate im pružiti prolećnu obaveznu negu.
Opširnije12. 05. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Pregledom zasada jabučastog i koštičavog voća uočeno je prisustvo lisnih vaši, koje se sada intenzivno hrane na vršnim mladim listovima. Pored zasada voća, lisne vaši su sada redovno prisutne na raznim vrstama povrća i ukrasnog bilja. Biljne vaši su sitni insekti uglavnom zelene ili crne boje koji žive na naličju lista i sisaju sok biljaka što za manje biljke može biti pogubno.
Opširnije03. 05. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Kalcijum je veoma rasprostranjen elemenat u prirodi, ali se u zemljištu nalazi u nejednakim količinama. Retka su zemljišta kojima nedostaje Ca. Kalcijum spada u grupu makroelemenata i veoma je bitan u ishrani gajenih biljaka.Kalcijum se u zemljištu nalazi u nezamenljivom obliku, tačnije, u obliku minerala kao što su kalcit, dolomit, kalcijum-fosfati, apatiti i poznato je da je važan faktor plodnosti zemljišta. Važan je koagulator, popravlja strukturu teških glinovitih zemljišta i učestvuje u regulisanju njegove pH vrednosti. Takođe, treba istaći da kalcijum ima značajnu ulogu i u ishrani ljudi i domaćih životinja,...
01. 04. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Krompir je kultura koja je veliki potrošač hraniva iz zemljišta. Dobro reaguje na đubrenje kako organskim tako i mineralnim đubrivima. Kombinovana ishrana krompira organskim i mineralnim hranivima daje najbolje rezultate u proizvodnji. Od organskih đubriva najčešće se koristi stajsko đubrivo koje se unosi u jesenje-zimskom oranju u količini od 25-35t. Organska đubriva poboljšavaju kvalitet zemljišta i sadrže sve neophodne materije i hraniva: azot, kalijum, kalcijum,fosfor, mangan i druge elemente. Mineralna ishrana je nužna dopuna organskom đubrivu. Zasniva se na ishrani dodavanjem tri glavna makroelementa ( N,P i K) kao i...
14. 03. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Bolest kovrdžavost lista breskve izaziva gljiva Taphrina deformans, koja napada nadzemne delove te voćke. Prvi simtomi se mogu uočiti u proleće, odmah po kretanju vegetacije, a kada se pojavi više listova, simptomi se lako primećuju. Mlado lišće počinje da se deformiše, uvija, gubi hlorofil i menja boju. Micelija gljive u parenhimu lista uništava hlorofil, on gubi zelenu boju i postaje žutocrvenkast do ljubičastocrvenkast.
Opširnije03. 03. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Đubrenje predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mera u savremenoj proizvodnji šljiva s ciljem povećanja prinosa i poboljšanja kvaliteta plodova, kao i popravku hemijskih, fizičkih i bioloških osobina zemljišta. Za svoju ishranu, šljive najviše koriste N, P, K, Ca i Mg, a u malim količinama i ostale biogene elemente. Simptomi nedostatka biogenih elemenata mogu jasno da ukažu na nedostatak jednog ili više elemenata.Đubriva koja se koriste u proizvodnji šljiva mogu da se podele na organska, mineralna, folijarna i mikrobiološka đubriva. Od organskih đubriva najčešće su u upotrebi stajnjak, humus-glistenjak i zelenišno...
27. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Pojava kukuruza kokičara datira od 2500. godina pre n.e. i smatra se najstarijim tipom kukuruza. Sigurno je da su kokice, kao najstarija snack hrana, korišćene i znatno pre Kolumbovog otkrića Amerike. U arheološkim nalazištima iz grobnica naroda Maja, Inka i drugih, nađeni su mnogi dokazi o tome, a posebno o tome svedoče nađeni sudovi za kokanje.
Opširnije27. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Iskorišćavanje zemljišta bez smene useva na istom polju nazivamo monokultura. Stalnom monokulturom zemljište se iscrpljuje, zakorovljava, nagomilavaju se biljne bolesti i štetočine, zemljište se jednostrano iskorišćava, prinosi useva počinju da opadaju. U ranijim vremenima iz svih ovih razloga zemljište se ostavljalo da se „odmara“ u obliku parloga ili ugara. Intenzivnom proizvodnjom, koja podrazumeva upotrebu velikih količina mineralnih đubriva, dubljom i učestalijom obradom, primenom pesticida i visokorodnih sorti i hibrida može se ostvariti velika dobit i bez čvrstog plodoreda, ali ne za duži vremenski period. Ovakvi sistemi ratarenja ubrzo dovode do negativnog bilansa humusa, zemljište se sabija, dolazi do poremećene biološke ravnoteže u zemljištu, nagomilavaju se biljne bolesti, štetočine i korovi, te dolazi do izražene pojave otpornih korova kao i jačeg napada biljnih bolesti i štetočina iz godine u godinu. Svaki usev razvija specifičan odnos sa zemljištem na kome se razvija, iz ovog razloga pri pono
Opširnije27. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Soja najbolje uspeva na dubokim,plodnim zemljištima dobrih fizičkih osobina, odnosno dobrog vodnog , vazdušnog i toplotnog režima. Najbolji prinosi soje ostvaruju se na černozemu, livadskom zemljištu kao i na dubokom aluvijalnom zemljištu. Soja se može uspešno gajiti i na smonicama i gajnjačama,ali se mora obratiti pažnja na kvalitetnu i blagovremenu osnovnu obradu zemljišta. Teška, zbijena, hladna i veoma vlažna zemljišta nisu pogodna za gajenje soje. Izrazito laka,rastresita zemljišta koja su veoma propusna i nedovoljno vlažna nepogodna su za proizvodnju soje. Najpovoljnija pH vrednost zemljišnog rastvora za proizvodnju...