Preventivne mere u proizvodnji rasada

Prvi korak u povrtarskoj proizvodnji svakako je proizvodnja rasada. Ovaj segment proizvodnje odvija se u uslovima povećane vlažnosti vazduha kao i temperature, što predstavlja visok rizik za pojavu i razvoj štetnih organizama. Upravo zbog toga, u proizvodnji rasad potrebno je primeniti niz preventivnih mera koje bi rizik smanjile na minimum.

rasad paradajza 

Pre same proizvodnje proizvođači bi trebali da sprovedu nekoliko mera za kontrolu štetnih organizama:

  • upotreba deklarisanog semena
  • upotreba sterilnih kontejnera
  • obezbeđivanje optimalnog osvetljenja, temperature, relativne vlažnosti vazduha i adekvatno provetravanje

Preventivne mere koje se preporučuju za zaštitu rasada od  prouzrokovača poleganja rasada (Phytium spp.) su: 

  • obezbeđivanje optimalnog osvetljenja, temperature, relativne vlažnosti vazduha i adekvatno provetravanje,
  • neposredno posle setve ili sadnje zalivanje rasada fungicidima  na bazi a.m. propamokarb-hidrohlorida +fosetil-aluminijum u količini 3-6 ml u 2 l vode /m²  a drugo zalivanje pre rasađivanja zalivanjem u količini 3 ml u 2 l vode /m².
  • biljke sa simptomima poleganja treba odmah odstraniti i uništiti van zaštićenog prostora.

U prethodnim vegetacijama na području Zapadnobačkog okruga, u proizvodnji paprike i paradajza,  laboratorijski je potvrđeno prisustvo  virusa bronzavosti paradajza  (Tomato spotted wilt virus - TSWV)  i virusa mozaika krastavca (Cucumber mozaic virus - CMV). Prisustvo tih fitopatogenih virusa u proizvodnji povrća značajno utiče na  smanjenje kvaliteta plodova i prinosa.

Fitopatogeni virusi održavaju se na velikom broju korovskih biljaka, a prenose ih  vaši i tripsi. S obzirom da ne postoji direktna mera, sa ciljem zaštite rasadničke proizvodnje od virusnih infekcija, preporučuje se primena svih raspoloživih preventivnih mera koje podrazumevaju:

  • suzbijanje i uklanjanje   korova kako u zaštićenom prostoru   tako i  oko zaštićenog prostora (korovi su domaćini  virusima i predstavljaju izvor za nove zaraze rasada),
  • postavljanje    mreža na ulazne otvore zaštićenog prostora jer se tako sprečava ulazak  vektora virusa (lisne vaši, tripsi),
  • suzbijanje vektora virusa registrovanim insekticidima.

Pre rasađivanja na stalno mesto, rasad treba postepeno privikavati na nove uslove (kaljenje rasada). Ova mera se sastoji u sve jačem provetravanju i snižavanju temperature, uz tretiranje rasada 0,5% rastvorom kalijum sulfata. Sa kaljenjem treba početi 2 nedelje pre rasađivanja

Autor: Tatjana Veselinović | Objavljeno: 10. 02. 2025. u kategoriji novosti