Najveći pad zabeležen je u slatkovodnim ekosistemima (85%), zatim u kopnenim (69%) i morskim (56%). Gubitak i degradacija staništa, čiji je uzrok u najvećoj meri ljudski prehrambreni sistem, predstavlja najveću prenju populacijama divljih vrsta širom sveta. Sledi prekomerno iskorišćavanje resursa, invazivne vrste i bolesti. Klimatske promene predstavljaju dodatnu pretnju populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gde je zabeležen zapanjujući prosečni pad od 95%.
Pad populacijama divljih vrsta može da posluži kao rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosistema. Kada su ekosistemi oštećeni, oni prestaju da pružaju dobrobit od kojih zavisimo-čist vazduh, vodu i zdravo zemljište za hranu i postaju osetljiviji na prelomne tačke. Prelomna tačka se dogodi kada se ekosistem gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do značajnih i potencijalno nepovratnih promena. Globalne prelomne tačke, kao što je nestanak Amazonske prašume i masovno odumiranje koralnih grebena, imaju ogromni uticaj na celu planetu i mogu da ugroze sigurnost hrane i prihoda. Upzorenjem dolazi pošto je broj šumskih požara u Amazoniji u septembru 2023.godine dostigao 14-godišnji maksimum, a 2024.godine je četvrti put da se službeno dogodi globalno masovno izbeljivanje korala. Indeks otkriva i neke populacije koje su se stabilozovale ili povećale zahvaljujući delotvornim naporima za očuvanje, kao što su rast subpopulacije planinskih gorila od oko 3% godišnje između 2010. i 2016. u planinama Virunga u istočnoj Africi ili povratak Evropskih bizona u srednju Evropu. Međutim, izolovani uspesi nisu dovoljni. Izveštaji o stanju planete navodi da su nacionalne obaveze i delovanje na terenu daleko od onoga što je potrebno za postizanje ciljeva za 2030. i izbegavanje opasnih prelomnih tačaka. Prema izveštaju o stanju planete za 2024.godinu prikazan je prosečan pad od 73% u praćenim populacijama kičmenjaka (sisari, ptice, vodozemci, gmizavci i ribe). Procentualna promena u indeksu odražava prosečnu proporcionaln promenu u veličini praćenih populacija životinja na lokacijama širom sveta, a ne broj izgubljenih jedinki ili broj izgubljenih populacija. Ovo je, petnaesto po redu izdanje izveštaja, publikacije koja izlazi svake dve godine. Početak merenja vezuje se za 1970.godinu. U Evropi i Severnoj Americi veliki uticaji na prirodu bili su prisutni i pre početka merenja Indeksa 1970.godine. Ono što sada predstoji to je da sve države treba da podnesu revidirane nacionalne strategije i akcione planove za biodiverzitet usklađene sa Globalnim okvirom za biološku raznovrsnost. U okviru Pariskog sporazuma, zemlje moraju da predstave nove klimatske planove, u kojima će biti nacrt njihovog doprinosa ograničavanju zagrevanja na 1,5o C. Ovi planovi bi tebalo da uključe mape načina za ukidanje upotrebe fosilnih goriva i transformaciju prehrambrenih sistema.
Autor Aleksandra Milić
Tekst preuzet iz „Poljoprivrednikov poljoprivredni kalendar 2025“
Autor: Nataša Prodanović | Objavljeno: 09. 04. 2025. u kategoriji zanimljivosti