Ishrana kukuruza

Ishrana kukuruza, kao jedan od najvažnijih agrotehničkih mera u proizvodnji, ima izuzetan značaj, jer biljke tokom celog svog vegetacionog perioda usvajaju veliku količinu asimilativa. Najveći značaj imaju glavni elementi ishrane azot, fosfor i kalijum. Azot iz zemljišta biljke usvavaju u obliku nitratnog i amonijačnog jona što nam ukazuje da dinamika usvajanja ovog elementa od strane korenovog sistema usklađena sa porastom biljke. U većim količinama biljke ga usvajaju u početnim fazama rasta i razvića sve do faze voštane zrelosti kada se naglo smanjuje i počinje translokacija ovog elementa iz vegetativne u generativne organe. Maksimalno usvajanje azota od strane biljaka je u fazi metličenja. Optimalnom ishranom utičemo povoljno na razvoj korenovog sistema i nadzemne biomase kao i na hranljivu vrednost ploda. U koliko tokom dopunske ishrane unesemo veće količine azota dolazi do povećanja ukupnog prinosa nadzemne biomase i sadržaja proteina u plodu ali istovremeno narušavamo učešće ploda ( zrna ) u ukupnom prinosu i do  produžetka vegetacionog prioda. Zato je jedan od najvažnijih pokazatelja potrebe kukuruza za azotom upravo podatak koliko biljke prinosom od 100 kg. semena uz odgovarajuću vegetativnu biomasu iznesu ovog elementa iz zemljišta. Fosfor  ima važnu ulogu u procesima rastenja vegetativnih organa, dok kasnije, u razvoju generativnih organa i nakupljanja hranljivih materija u plodovima. Maksimalno usvajanje je u početnim fazama zrelosti dok  njegov nedostatak biljke najviše osete u periodu nicanja do vlatanja. Smanjena koncentracija fosfora se manifestuje sporijim rastom biljaka i hlorozom listova . Kalijum utiče na biohemijske procese i  najveće potrebe za ovim elementom se javljaju u periodu metličenja i oplodnje. Simptomi nedostatka se manifestuju kroz odumiranje donjih, starijih listova, smanjenju transporta vode i hranljivih materija i otpornosti na sušu i uzročnike bolesti.  Da bi smo znali odrediti  koju količinu hraniva je potrebna uneti u zemljište da bi smo postigli visoke i stabilne prinose potrebno je za svaki zemljišni kompleks odrediti njegovu prirodnu plodnost što se postiže agrohemijskom analizom uzoraka zemljišta.

     

Autor: Smiljka Mojsović | Objavljeno: 09. 04. 2021. u kategoriji savetodavstvo i prilozi